Postoji nekoliko pretraga uz pomoć kojih možemo dobiti odgovor. Na prvom mjestu tu je ultrazvuk štitnjače...
Oko 50 posto ljudi ima jedan ili više čvorova u štitnjači, a najčešće se radi o ženama. Deset posto tih čvorova dovoljno je veliko da ih možemo i sami napipati.
Srećom, najveći dio čvorova u štitnjači su dobroćudni, njih čak 95 posto. Uzrok nastanka još uvijek je većim dijelom nepoznat, no u pojedinim stanjima su ipak učestaliji kao što je Hashimotov tireoiditis. Dobroćudni čvorovi nisu opasni, ali mogu imati neke neugodne karakteristike.
Nelagoda u vratu
Primjerice, pojedini čvorovi mogu postati samostalni u proizvodnji hormona štitnjače i uzrokovati njihov suvišak u organizmu što dovodi do stanja koje zovemo hipertireoza.
S druge strane, mogu biti iznimno veliki i uzrokovati nelagodu u vratnoj regiji, poteškoće s gutanjem, pa čak i disanjem, izazivati kašalj ili promuklost. U tim slučajevima ih je potrebno odstraniti operativnim zahvatom.
Mogu se pojaviti i ciste štitnjače, to su zapravo šupljine ispunjene tekućinom i uglavnom ne izazivaju ozbiljnije probleme.
Postoje i maligni čvorovi u štitnjači. Iako su iznimno rijetki, treba ih biti svjestan. To su najčešće čvorovi koji ne proizvode hormone štitnjače, nepravilni su, ponekada i kalcificirani, i uglavnom ne daju nikakve simptome.
Postoji nekoliko pretraga uz pomoć kojih možemo dobiti odgovor na pitanje vezano za vrstu čvora u štitnjači. Na prvom mjestu tu je ultrazvuk štitnjače. Ovom pretragom, osim strukture tkiva štitnjače i njezine veličine, dobivamo najviše informacija vezanih za benigne ili maligne karakteristike čvora. Ako postoji sumnja, nakon ultrazvučne pretrage, koja se brzo, povoljno i bez čekanja može obaviti u daruvarskoj Poliklinici Arcadia, preporuči se citološka punkcija. Ovo je pretraga u kojoj se pod kontrolom ultrazvuka tankom iglom ulazi u čvor štitnjače, uzima se uzorak i mikroskopski se određuje vrsta čvora u štitnjači.
Aktivan čvor
Ako osoba s čvorovima u štitnjači ima i povišene hormone štitnjače, moguće je da se radi o aktivnom čvoru koji je odgovoran za ovo stanje. U tom slučaju potrebno je učiniti scintigrafiju – pretragu kojom se prati koliko joda (koji je štitnjači nužan za proizvodnju hormona) pojedini čvor uzima iz krvi i, ako je čvor aktivan, u njemu će se nakupljati veća količina joda. Takve čvorove zovemo vrući čvorovi. Ako je čvor neaktivan, zovemo ga hladni čvor i takav čvor zahtijeva citološku punkciju.
Srećom, maligne bolesti štitnjače, kako smo i spomenuli, iznimno su rijetke, a ako se i radi o malignom procesu, daleko su najčešći oni tipovi karcinoma koji imaju dobru prognozu.
Piše: Dr. med. Biljana Ignatovska, specijalistica radiologije
