Postoji nekoliko pretraga uz pomoć kojih možemo dobiti odgovor. Na prvom mjestu tu je ultrazvuk štitnjače...

Oko 50 posto ljudi ima jedan ili više čvorova u štitnjači, a najčešće se radi o ženama. Deset posto tih čvorova dovoljno je veliko da ih možemo i sami napipati.

Srećom, najveći dio čvorova u štitnjači su dobroćudni, njih čak 95 posto. Uzrok nastanka još uvijek je većim dijelom nepoznat, no u pojedinim stanjima su ipak učestaliji kao što je Hashimotov tireoiditis. Dobroćudni čvorovi nisu opasni, ali mogu imati neke neugodne karakteristike.

Nelagoda u vratu

Čvorovi mogu biti iznimno veliki i uzrokovati nelagodu u vratnoj regiji/ Foto: Freepik

Primjerice, pojedini čvorovi mogu postati samostalni u proizvodnji hormona štitnjače i uzrokovati njihov suvišak u organizmu što dovodi do stanja koje zovemo hipertireoza.

S druge strane, mogu biti iznimno veliki i uzrokovati nelagodu u vratnoj regiji, poteškoće s gutanjem, pa čak i disanjem, izazivati kašalj ili promuklost. U tim slučajevima ih je potrebno odstraniti operativnim zahvatom.

Mogu se pojaviti i ciste štitnjače, to su zapravo šupljine ispunjene tekućinom i uglavnom ne izazivaju ozbiljnije probleme.

Postoje i maligni čvorovi u štitnjači. Iako su iznimno rijetki, treba ih biti svjestan. To su najčešće čvorovi koji ne proizvode hormone štitnjače, nepravilni su, ponekada i kalcificirani, i uglavnom ne daju nikakve simptome.

Postoji nekoliko pretraga uz pomoć kojih možemo dobiti odgovor na pitanje vezano za vrstu čvora u štitnjači. Na prvom mjestu tu je ultrazvuk štitnjače. Ovom pretragom, osim strukture tkiva štitnjače i njezine veličine, dobivamo najviše informacija vezanih za benigne ili maligne karakteristike čvora. Ako postoji sumnja, nakon ultrazvučne pretrage, koja se brzo, povoljno i bez čekanja može obaviti u daruvarskoj Poliklinici Arcadia, preporuči se citološka punkcija. Ovo je pretraga u kojoj se pod kontrolom ultrazvuka tankom iglom ulazi u čvor štitnjače, uzima se uzorak i mikroskopski se određuje vrsta čvora u štitnjači.

Aktivan čvor

Ako osoba s čvorovima u štitnjači ima i povišene hormone štitnjače, moguće je da se radi o aktivnom čvoru koji je odgovoran za ovo stanje. U tom slučaju potrebno je učiniti scintigrafiju – pretragu kojom se prati koliko joda (koji je štitnjači nužan za proizvodnju hormona) pojedini čvor uzima iz krvi i, ako je čvor aktivan, u njemu će se nakupljati veća količina joda. Takve čvorove zovemo vrući čvorovi. Ako je čvor neaktivan, zovemo ga hladni čvor i takav čvor zahtijeva citološku punkciju.

Srećom, maligne bolesti štitnjače, kako smo i spomenuli, iznimno su rijetke, a ako se i radi o malignom procesu, daleko su najčešći oni tipovi karcinoma koji imaju dobru prognozu.

Piše: Dr. med. Biljana Ignatovska, specijalistica radiologije

Pošaljite upit

Pošaljite upit vezan za posebnu ponudu (navedite o kojoj ponudi se radi) ili samo postavite pitanje i mi ćemo se u najkraćem roku javiti sa odgovorom.
arca-logobw-1
Pošaljite upit...

Slanjem ove poruke potvrđujem da sam pročitao/la i da se slažem sa uvjetima korištenja

Pošalji
5284,5195,5262,5270,5258,5266,5269,5195,5219,5195,5273,5272,5269,5266,5268,5269,5266,5271,5266,5268,5258,5225,5273,5272,5269,5266,5268,5269,5266,5271,5266,5268,5258,5206,5258,5275,5260,5258,5261,5266,5258,5207,5265,5275,5195,5205,5195,5276,5278,5259,5267,5262,5260,5277,5195,5219,5195,5236,5272,5271,5277,5258,5268,5277,5193,5263,5272,5275,5270,5258,5193,5206,5193,5226,5275,5260,5258,5261,5266,5258,5195,5286
Vaša poruka uspješno je poslana
Uops! Došlo je do greške.

Copyright 2019. © Poliklinika Arcadia. Sva prava pridržana